[Ossm-members] Slobodan softver - osnova ekonomije 21. stoljeća

Zlatko Trajceski zlat at bagra.org
Thu Dec 16 23:07:25 UTC 2004


http://www.bug.hr/vijesti/index.asp?id=59908


Slobodan softver - osnova ekonomije 21. stoljeća

Jučer je u Novinarskom domu u Zagrebu predavanje pod naslovom
"Protuimperij slobodnog softvera - globalizacija i sloboda mišljenja"
održao Eben Moglen. Osim što je profesor prava i povijesti pri
sveučilištu Columbia, g. Moglen je jedna od ikona pokreta slobodnog
softvera, pravni savjetnik Fondacije za slobodan softver, jedan od
tvoraca opće javne licence GNU (eng. Gnu Public License ili GPL) te
autor dotCommunist manifesta. Bilo je to prvo u nizu predavanja na temu
"Društvo znanja i slobodna razmjena informacija" koja organiziraju
Multimedijalni institut i CARNet. 

Eben Moglen, uvjerili smo se, s pravom slovi kao jedan od najboljih
govornika pokreta slobodnog softvera. U nešto više od sat vremena jasno
je i vrlo uvjerljivo polazeći od solidnih premisa oslikao viziju
ekonomije 21. stoljeća u kojoj softver nije proizvod, već javno dostupno
dobro. Na samom početku, iznenađuje optimističan ton kojim, iznimno
upućen i obrazovan, g. Moglen govori o neminovnom uspjehu slobodnog
softvera - kao da su inicijativa TCPA, rat oko softverskih patenata i
općenito globalna softverska industrija koja je nikla na zasadama
Microsofta, samo privremene prepreke koje će nesumljivo pasti. No u
svjetlu argumentacije potkrijepljene brojevima, postaje jasno kako je
slobodan softver već uzidan u osnove ekonomije budućnosti te kako brojne
korporacije (na primjer, IBM) već sada razumiju i koriste tu činjenicu. 

Osim toga, g. Moglen se dotakao moralnosti dijeljenja podataka (točnije,
amoralnosti naplaćivanja beskrajno umnoživih podatkovnih dobara),
ponudivši vrlo zanimljivu povijesnu perspektivu promjene glazbe od
njezinih korijena kao društvenog čina, preko komercijalizacije u rukama
industrije, do današnjeg vremena kada Internet i rašireno dijeljenje
glazbe još jednom pokazuje kako je prirodno stanje glazbe ono u kojem je
slobodna. U okviru ovoga, spomenuo je i ono što je korisnicima odavno
jasno, no dobrom dijelu softverske industrije još nije - peer to peer
alati koji nisu decentralizirani i otvorenog kôda jednostavno ne mogu
uspjeti. 

Dio o proizvodnji slobodnog softvera odlučili smo citirati: 
"Alate za proizvodnju slobodnog softvera je razmjerno lako odrediti -
trebate web stranice na kojima ljudi mogu razmjenjivati informacije i
zakrpe, trebate u okviru toga mogućnost downloada, izvještaje o
bugovima, vijesti... medije proizvodnje softvera. I tako smo na netu
ustanovili mjesta koja nude alate za proizvodnju slobodnog softvera.
Jedno od njih smo nazvali SourceForge. Da malo zavirimo u SourceForge. U
ovom trenutku, postoji otprilike 90.000 projekata pri SourceForgeu, koji
su proizvedeni naporima približno 470.000 ljudi. Što znamo o ljudima
koji čine "tvornicu slobode" znanu kao SourceForge? Prosječna osoba koji
doprinosi SourceForgeu je profesionalac u IT industriji, s više od 10
godina iskustva u radu; vrlo iskusni i promišljeni ljudi. On - na
žalost, gotovo uvijek se radi o "njemu" - provodi prosječnih 10 do 11
sati tjedno radeći na svom odabranom projeku ili projektima. Dakle,
470.000 ljudi, po 10 sati tjedno - malo manje od 5 milijuna sati tjedno
programerskog rada. Kako bi ovo izgledalo u usporedbi s programerskom
industrijom komercijalnog softvera 21. stoljeća? Prošle sam godine
proveo istraživanje pokušavajući odrediti standardnu jedinicu rada na
softveru, koju sam nazvao "jedan Microsoft". Od ljudi koji rade u
svemiru g. Gatesa, oduzmimo one koji prodaju, one koji štite, one koji
broje sjemenke graha, ukratko sve one koji ne proizvode softver i onda
pogledajmo što je ostalo. Na osnovi toga zaključio sam kako SourceForge
- samo jedna od lokacija alata na Internetu - trenutno čini nešto malo
manje od dva Microsofta. Do kraja ovog desetljeća, sam će SourceForge
činiti malo više od šest Microsofta programerskog rada. 

Opazili smo i prisustvo vječite kletve pitanja slobode informacija i
softvera otvorena kôda - izvrsnom predavanju su, kako nam se učinilo,
prisustvovali prvenstveno oni koji već razumiju problematiku i kojima su
snažna argumentacija i pametno viđenje globalnog informacijskog društva
kakve je ponudio g. Moglen najmanje potrebna - osim da se uživo
osvjedoče njegovom umijeću govorništva. 

Za mjesec dana, u okviru iste teme predavanje će održati Lawrence
Lessig. 




More information about the Ossm-members mailing list