[Ossm-members] Преводи на компјутерски термини беше: Logical Volume Manager (prevod?)

[Zlatko Trajceski]

Interesen tekst najdov tuka iako mnogu malku povrzan so diskusijata tuka:


http://www.vecernji-list.hr/newsroom/culture/120499/index.do

Svaki se dan spotičemo o jednu kraticu: što je WWW? Posrijedi je 
svjetska mreža na koju svi upućuju: u televizijskim reklamama, u 
novinskim oglasima, u radijskim emisijama. I kad izgovore tu kraticu, 
govornici griješe. Tako kažu ve ve ve, duplo ve, a adresa je zapravo tri 
dupla ve ili trostruko duplo ve, no takav način čitanja još nije 
zabilježen u praksi.

Zbog česte uporabe svakako bi trebalo čvrsto odrediti kako će se kratica 
čitati, a na to u svojoj knjizi "Kako se na hrvatskome kaže WWW" (u 
izdanju Hrvatske sveučilišne naklade) upozorava i Milica Mihaljević iz 
Instituta za hrvatski jezik. Među rijetkima u nas ona se sustavno bavi 
računalnim nazivljem, a u jednom od svojih radova upozorava da svakako 
možemo nešto učiniti. Uzor nam mogu biti susjedi Slovenci koji imaju 
sređenije internetsko nazivlje nego mi.

Među najčešćim je pogreškama i ono što je najčešće spominjan izraz. 
Posrijedi je, dakako, popularni @. Taj je znak uvijek u adresi 
elektroničke pošte, a kad se počeo u nas upotrebljavati, čitan je kao 
majmun ili još češće kao monkey. Zanimljivo je, ističe M. Mihaljević, da 
se na engleskome monkey u tom značenju ne upotrebljava već se čita at. 
Računalni inženjer Ray Tomlinson odabrao je taj znak za uporabu u 
elektroničkim adresama jer se on nikada nije upotrebljavao u imenima pa 
nije mogla ni nastati zabuna.

Pošto se taj znak u engleskomu sve češće počeo upotrebljavati u 
komercijalne svrhe, npr. u imenima proizvoda ili televizijskim 
emisijama, nije trebalo dugo da i u Hrvatskoj počnemo slijediti tu modu. 
Tako Nova TV ima rekl at me. Milica Mihaljević smatra pak da taj znak treba 
upotrebljavati oprezno i samo onda kad ne može izazvati zabunu. 
Upozorava da ga ne bi trebalo zvati monkey jer ga ni Amerikanci tako ne 
zovu nego ga, ako se već rabi engleski, treba zvati at.

Na HTV-u se takav znak katkad čita kod, što je prihvatljivo rješenje, a 
M. Mihaljević kaže da bi se moglo preporučiti čitanje toga znaka i kao 
pri. Uporaba se još nije ustalila, što i nije neobično pogledamo li samo 
odgovore iz naše ankete u kojoj su sudjelovali studenti, za koje se 
pretpostavlja da su informatički pismeni. Zašto, pak, govore engleski 
kad mogu upotrijebiti dobre hrvatske zamjene, za koje i znaju, nije samo 
problem mladoga naraštaja nego cijeloga društva koje zasad bezbrižno 
tone u jezični kaos.